S početkom travnja istekao je rok do kada su građevinske tvrtke u Hrvatskoj morala podnijeti zahtjeve za izdavanje licenci kako bi mogle nastaviti s radom. Licencu je do sada ishodilo nešto manje od 400 tvrtki, iako je zahtjev za njeno izdavanje u zakonskom roku podnijelo njih 3.306 ili četvrtina od ukupnog broja tvrtki registriranih za obavljanje građevinskih usluga i radova. U Hrvatskoj je evidentirano više od dvanaest tisuća građevinskih tvrtki, no prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva manje od tisuću ih je spremno za rad prema propisanim pravilima, a koja su osnova za dobivanje licence.

Iako je Pravilnik o licenciranju građevinara na snagu stupio još u listopadu 2006. godine, građevinski poduzetnici nisu ostali ravnodušni, posebno oni manji. Građevinari su od tada imali godinu i pol dana za prilagodbu, a resorna ministrica Marina Matulović Dropulić napominje kako neće imati razumijevanja za one koji to nisu ozbiljno shvatili, pa sada traže produljenje roka za prilagodbu. Pravilnikom se želi onemogućiti rad fiktivnih tvrtki u kojima nerijetko nema niti jednog radnika ili je zaposlen samo direktor, rade bez opreme i troškova pa nerealnim ponudama vrlo često pobjeđuju na natječajima. Posao ugovoren „ispod stola“ i uz proviziju potom po nepovoljnim uvjetima prepuštaju kooperantima i podizvođačima.

Da bi dobile licencu građevinske tvrtke će ubuduće morati zadovoljiti određene uvjete, ovisno o tome što namjeravaju graditi. Za građenje kuća bruto površine manje od 400 četvornih metara licenca neće biti potrebna, no za građenje stambenih objekata većih od toga uz licencu je nužno imati barem tri do 40 zaposlenih radnika. Građenje tehnički zahtjevnijih građevina većih od 800 četvornih metara Pravilnikom predviđa da građevinska tvrtka ima do 120 zaposlenih radnika, dok za tehnički osobito zahtjevne građevine mora imati zaposlenih preko 500 radnika. Dakle, nadalje licencu će moći dobiti samo one tvrtke koje su za određeni posao kadrovski, ali i tehnički osposobljene.

Tvrtke koje do travnja 2008. godine nisu uspjele ishoditi licencu, kako to predviđa Pravilnik o licenciranju, a već otprije imaju ugovorene radove, moći će ih dovršiti, jer bi time, smatraju u Ministarstvu, kažnjeni bili i investitori koji su angažirali građevinare.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u Hrvatskoj je evidentirano čak 12 tisuća građevinskih tvrtki od kojih čak polovina nema niti jedne zaposlene osobe. Tek tri stotine tvrtki ima zaposlenih od 40 do 120 radnika, dok je većih tvrtki, koje imaju zaposleno do 500 radnika, u Hrvatskoj tek stotinjak. „Fikus tvrtke“ bez zaposlenih i bez dovoljno kadrovskih i tehničkih kapaciteta za obavljanje radova, ovim bi Pravilnikom trebale biti destimulirane za daljnji rad, uvesti reda u graditeljstvo i suzbiti sivu ekonomiju. U ministarstvu opovrgavaju da se njime pogoduje velikim tvrtkama. Namjera je, kažu, zaštititi radnike koji su nerijetko premalo plaćeni, plaća ih se na crno te im se ne uplaćuju doprinosi, ali i kupce stanova i investitore. Također, namjera je i želja Ministarstva potaknuti male tvrtke na udruživanje u klastere radi zajedničkog nastupa na domaćem i inozemnog tržištu.

Građevinari upozoravaju kako u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalificiranih radnika u građevinarstvu, a kakvi se traže pravilnikom. Iz srednjih škola godišnje izlazi svega dvjestotinjak učenika u osnovnim građevinskim djelatnostima, a radnici s dugogodišnjim iskustvom u građevinarstvu, ali bez škole, strahuju, završit će na ulici.

Vlasnici malih građevinskih tvrtki najavljuju kako će porasti cijena njihova rada, odnosno kvadrata novoizgrađenog stambenog prostora, zbog obveznih davanja za radnike koji će sada morati biti prijavljeni. No, to će značiti veća prava i zaštitu radnika, od veće socijalne sigurnosti do zaštite na radu i naknade u slučaju ozljede. Vlasnici malih tvrtki u strahu su od povezivanja s drugim malim tvrtkama, među kojima se možda kriju i gubitaši, no upravo to će ih potaknuti na veći oprez, a opstat će samo oni koji igraju na sigurno i po pravilima struke, makar i po višoj cijeni. Nju pak određuje potražnja i stanje na tržištu, no viša cijena jamči i veću kvalitetu radova, koja je u interesu krajnjih korisnika.