Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka. To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretninu, kao što su ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu. Izvadak je kao dokaz potreban i u drugim postupcima, poput prijave prebivališta ili boravišta, ili ishođenja drugih prava, kao što je primjerice porezno oslobođenje.
Tko može podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu propisano je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. U slučaju da se radi o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu nekoga prava tada prijedlog može staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila to knjižno pravo. To su, primjerice u slučaju kupoprodaje, prodavatelj i kupac; a u slučaju darovanja to su darovatelj i daroprimatelj. Kada se radi o prijedlogu za upis bilo kakve zabilježbe, kao što je primjerice zabilježba spora o knjižnom pravu, tada prijedlog može staviti osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe. Prijedlog za zabilježbu može staviti i onaj tko je na to ovlašten posebnim propisom (Centri za socijalnu skrb u slučajevima potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti vlasnika zavedenog u zemljišnim knjigama ili upisa produženog roditeljskog prava; odnosno nadležni ured tijela državne uprave, primjerice u slučaju pokrenutog postupka izvlaštenja nekretnine.
Ako nisu usklađeni podaci o nekretnini u zemljišnoj knjizi i katastru, potrebno je provesti postupak usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Potrebno je dostaviti Prijavni list za zemljišnu knjigu, a koji zemljišnoknjižnom sudu dostavlja nadležni ured za katastar. Prvotno je u katastru potrebno ishoditi Prijavni list za zemljišnu knjigu, koji se uobičajeno naziva "nacrt usklađenja", a nakon njegove provedbe u zemljišnoj knjizi i usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja zemljišnoknjižni sud odlučuje o stjecanju vlasništva na nekretninama koje su predmet kupoprodajnog ugovora. Zemljišnoknjižni sud može dopustiti prijenos vlasništva samo na nekretninama koje su upisane u zemljišnu knjigu.
Kod sastavljanja ugovora kojim se prenosi pravo vlasništva na nekretnini treba voditi računa da:
- podaci o zemljišno-knjižnom vlasniku (Na ZK izvatku označeno slovom "B" - vlasnički list) budu identični podacima iz osobne iskaznice prodavatelja, odnosno sa podacima iz izvatka iz sudskog registra, ako je vlasnik pravna osoba. U tom je slučaju za prodavatelja obavezan izvod iz sudskog registra radi utvrđivanja tko je ovlašten potpisati ugovor, ako ovlaštenje nije utvrdio javni bilježnik prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Ukoliko podaci o vlasniku (prodavatelju ili darovatelju) nisu identični sa onima iz osobne iskaznice, odnosno izvatka iz sudskog registra, potrebno ih je prije zaključenja ugovora uskladiti. Jednako tako podaci o stjecatelju prava vlasništva (kupcu ili daroprimatelju) moraju biti točno navedeni (prema osobnoj iskaznici ili podacima iz sudskog registra). Za obje strane preporučljivo je navesti datum rođenja, odnosno za pravnu osobu matični broj subjekta, kako bi se izbjegla mogućnost zamjene identiteta.
- podaci o nekretnini moraju biti identični podacima iz zemljišne knjige (Na ZK izvatku označeno slovom "A" - popisni list). Ugovor mora sadržavati naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška, te broj, kulturu i točnu površinu zemljišnoknjižne čestice. Kako je u Hrvatskoj još uvijek velik broj katastarskih općina u kojima se podaci katastra i zemljišne knjige razlikuju, preporučljivo je u ugovoru navesti posebno podatke za zemljišnu knjigu i posebno za katastar zemljišta. Ukoliko nije moguće identificirati koja zemljišnoknjižna čestica odgovara katastarskoj, potrebno je provesti postupak usklađenja tih podataka. Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta.
- u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenom slovom "C" - teretni list nalaze se podaci o teretima koji se odnose na nekretninu. Kod sastava ugovora, ako je nekretnina opterećena, preporučljivo je navesti da je onaj koji stječe pravo vlasništva upoznat sa uknjiženim teretom.
Podaci o imenu ili prezimenu osobe upisane kao vlasnika u zemljišnim knjigama mogu se promijeniti temeljem rodnog lista, na kome su navedeni svi relevantni podaci o osobi (datum rođenja, ime roditelja, bračni status). Ukoliko je pravna osoba mijenjala naziv ili oblik, tada je potrebno dostaviti povijesni izvadak iz registra nadležnog trgovačkog suda. Na prijedlog za promjenu imena, prezimena ili naziva tvrtke plaća se propisana pristojba.
povezani članak: VLASNICI NEKRETNINA POZVANI DA POMOGNU U SREĐIVANJU KATASTRA