Mediteranski vrtni stil predstavlja kompoziciju kamena i mediteranskog bilja, zimzelenih grmova te odgovarajućih trajnica za suhe i sunčane položaje. To je skladan, ali ne i pretrpan vrt s odabranim biljem uz koje će se dobro uklopiti i vrtne stazice, sjenice, klupe i zidići.

Lavanda koja je svima poznata kao zimzeleni grm sa svjetlo ljubičastim cvjetovima u klasu, simbol je sredozemnog vrta. Ova dekorativno dragocjena vrsta dobra je za nisku živicu.Sadi se za živu ogradu u proljeće ili jesen, a osim estetske, ekološke i zaštitne funkcije ima i ljekovitu važnost. S obzirom na bogatstvo teksture listova lavanda tvori zanimljiv učinak posadi li se na većoj površini. Ako ju redovito orezujete s vremenom će prerasti u niz gustih aromatičnih humaka. 

Donijeli su je Rimljani, a još od davnina korištena je u razne svrhe i ukrašavala je brojne vrtove. Njome su liječili rane, upotrebljavali je kao kupku ( lat. lavare znači prati ), za parfeme i tjeranje kukaca. Koristi se za dobivanje visokokvalitetnog eteričnog ulja, a ono je jedno od rijetkih koje se može direktno nanositi na kožu. Ima umirujuće djelovanje na nervni i dišni sustav, a koristila se i kao antiseptik.

Cvjetovi lavande su također izvrsna paša za pčele, a lavandin med koristi se kao diuretik, a ujedno i kao lijek protiv nadutosti. S takvim širokim spektrom djelovanja oduvijek se smatrala važnom biljkom u vrtu. Danas postoji preko 30 kultivara ove plemenite vrste s raznim bojama cvjetova.

Zbog povećanja trenda zdravog života lavanda se sve više koristi i   uzgaja u zapadnim zemljama. Njezinom prirodnom staništu odgovaraju suhi i sunčani kamenjari zapadnog sredozemlja. Zahtjeva propusno, pjeskovito, siromašno, alkalno tlo. Ako je želimo na ilovastom tlu potrebno je dodati kompost i oštri pijesak, dok je na kiselom tlu potrebna kalcifikacija vapnom.

Najpoznatija je Lavandula angustifolia sivozelenih listova, a iz nje su oplemenjivanjem nastali i mnogi kultivari polupatuljastog, patuljastog i visokog rasta.

Lavandula stoechas ili francuska lavanda koja nije baš otporna, sadi se na zaštićeno mjesto ili u posude koje se zimi unose u kuću. Poznata je kao otporna biljka jer u fazi mirovanja podnosi i do -20°C.

Sve više se uzgaja u kontinentalnim krajevima mada se zbog smrzavanja korijena preporuča unošenje tegli u zatvoreni svijetli prostor koji ne mora biti grijani. Centralno grijanje joj također ne paše kao ni višak vlage.

Lavanda se razmnožava sjetvom sjemena u proljeće ili sadnjom poluzrelih reznica u ljeto. Prikladna je za uzgoj u loncima, a sadnja u lonce se vrši u proljeće jer se tad biljka brže prima. Jednom nakon prilagodbe zahtjeva malo pažnje.

Održavanje se sastoji od orezivanja. U kasno ljeto ili ranu jesen odrežu se ocvali cvjetovi i malo oblikuju grmovi. Rano sljedećeg proljeća podrezuju se izdanci pazeći da ostane nešto zelenog rasta. Jako orezivanje u proljeće ubrzava stvaranje postranih izboja i onih iz osnove same biljke. Što se tiče njege biljaka u posudama, one zahtijevaju uobičajeno zalijevanje i prihranu u sezoni rasta.