Ovogodišnja 42. izložba cvijeća Floraart održava se do nedjelje, 3. lipnja, a među 150 izlagača dvadesetak ih je iz inozemstva, pa tako uz bliže nam susjede čak i iz daleke Danske, Nizozemske, Francuske i SAD-a.
Orhideje (Orchideaceae) evolucijski su relativno mlada skupina biljaka jednosupnica, no druga su najveća porodica među cvjetnicama. Od izvornih orhideja, donesenih iz prirodnih staništa, kroz vrijeme su nastali mnogobrojni raskošni hibridi, odnosno križanci. Na žalost, samo nedostatak informacija, a time i adekvatne njege glavni su razlog propadanja ovog nježnog cvijeta u kućnom uzgoju.
Posebno cijenjene zbog svoje ljepote i krhkosti, ove prekrasne biljke žrtve su krčenja šuma i kultiviranja zemljišta, pa im se prirodna staništa u prašumama Kolumbije i Brazila smanjuju i nemilice uništavaju.
Botaničari danas prepoznaju oko tisuću rodova s čak trideset tisuća vrsta orhideja. Sa preko 170 vrsta orhideja Hrvatska se svrstava među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću ovog egzotičnog cvijeta. Oko 60 vrsta ima stanište u šumskim područjima kao što su Gorski kotar dok su ostale prisutne u mediteranskim i submediteranskim biološkim područjima.
Orhideje glase za vrlo osjetljive biljke i teške za uzgoj. Zaneseni ljepotom cvijeta, mnogi će ih kupiti u punom cvatu, no nakon što izgube cvjetove, uz pomanjkanje pažnje završit će uništene. Dobro je znati da čak i zapuštene orhideje, ili ako ste ih u nekom od trgovačkih centara kupili pri kraju cvatnje, po znatno sniženoj cijeni, one uz pravilnu njegu već za nekoliko mjeseci mogu ponovno procvjetati.
Uz odabir odgovarajućeg komposta i najboljeg mjesta u kući, za uspješan uzgoje podjednako je važna pravilna njega u pojedinim fazama životnog ciklusa orhideje.
Orhideju treba staviti na svjetlo mjesto gdje nema izravnog utjecaja sunca i propuha, na temperaturu oko 20 Celzijevih stupnjeva. Ako je zrak u prostoriji suh biljku treba staviti na podložak ispunjen vlažnim glinoporom, no biljka nikako ne smije stajati u vodi. Zaliti je treba odstajalom vodom tek kada se supstrat u kome je zasađena dobro osušio.
Kod svakog drugog ili trećeg zalijevanja dobro je dodati sredstvo za prihranjivanje bogato dušikom, ali u obliku blage otopine. Listove prilikom svakog zalijevanja treba orositi s obje strane prskanjem vodom, čime ćete očistiti i prašinu s listova. Ako ste odlučili stapku odrezati nakon cvatnje, onda je treba skratiti do trećeg izboja, jer tu će potjerati nova grančica, a za nadati se da će biti puna pupova.
Prilikom kupovine orhideja važno je pripaziti na nekoliko osnovnih stvari:
- Nemojte kupovati orhideju i zatim tražiti mjesto gdje ćete je postaviti, jer upravo mjesto je to koje određuje biljku koju kupujete,
- Provjerite listove orhideja, jer ako nisu sjajni i čvrsti, već su oštećeni, isušeni i na vrhovima žuti radije ne kupujte biljku,
- Korijenje orhideja trebalo bi biti svježe i zeleno, a najbolje je da ne izviruje iz posude za cvijeće. Stoga odaberite biljku koja se prodaje u posudama od bezbojne plastike, u kojoj ćete lakše procijeniti stanje korijena,
- Dobro je kupiti biljku koja ima više cvjetnih stapki, jer će biti bogatija cvijetom i duže ćete uživati u njenoj ljepoti,
- Pregledom biljke utvrdite da nema nametnika vidljivih okom,
- Novu je biljku poželjno neko vrijeme držati izdvojenu od ostalih orhideja, kako bi ih poštedjeli eventualnih virusa koje ste donijeli zajedno s biljkom.
Sadnja. U prirodi orhideje rastu na stablima ili uz korijenje drveća, pa njihovo korijenje uglavnom ne dolazi u doticaj sa zemljom. Ono se u prirodi brzo isušuje, posebice ako ga obasjava sunce, što je važno znati radi uspješnog uzgoja orhideja. Zbog toga se ovo cvijeće nikada ne sadi u pravu zemlju, već je to mješavina mahovine, kore drveta, korijenja paprati, lišća, perlita, stiropopora i sličnih poroznih tvari poput kuglica glinapora. Mješavina u koju se sade orhideje naziva se supstrat, a moguće ga je kupiti kao gotovu mješavinu u specijaliziranim trgovinama, rasadnicima ili ga možete pripremiti sami.
Za presađivanje, orhidejama je kao i ostalim epifitnim biljkama potrebno osigurati rahlu i vodopropusnu podlogu. One ne vole promjenu životnog okruženja, stoga ih je poželjno presaditi u posudu tek jedan broj veću od dosadašnje. Presađivanje ili razmnožavanjem dijeljenjem se na preporuča u vrijeme cvatnje, jer tada će cvjetovi prebrzo propasti, a mladi se pupovi neće ni razviti. Stoga presađivanje planirajte u razdoblju mirovanja, odnosno nakon cvatnje.
Kod presađivanja korijenje raširite preko hrpice supstrata kojim ste posude ispunili do pola. Supstrat rasporedite i između korijenja te dobro ispunite sve šupljine. Spoj gomolja i korijena kod presađivanja treba biti oko 2 centimetra ispod površine supstrata. Presađenu biljku dobro je držati umjereno vlažnom i u sjeni dok ne izraste novo korijenje.
Za dohranjivanje je najbolje koristiti tekuća hranjiva koja se dodaju vodi, prema uputama na proizvodu. Orhideje nije dobro prihranjivati u razdoblju mirovanja, dok ih u razdoblju vegetacije treba dohranjivati svaka dva do tri tjedna. Za hladnijeg vremena biljke je dovoljno dohranjivati svakih mjesec i pol do dva mjeseca.
Mirovanje je nezaobilazni dio životnog ciklusa orhideje, a ovisno o vrsti ono traje od nekoliko tjedana do čak nekoliko mjeseci. U tom razdoblju orhideje trebaju vrlo malo vode, pa se u početku mirovanja zalijevaju vrlo štedljivo, a posebno u hladnom i tamnom dijelu godine kako korijen ne bi počeo trunuti. Pravilo je da se vrste koje u mirovanju izgube lišće, ne zalijevaju do pojave novog, dok se vrste koje ne gube lišće, zalijevaju vrlo skromno. Orhideje koje nemaju lukovice u pravilu nemaju niti razdoblja mirovanja.
Cvjetne stapke orhideje su tanke i krhke, pa će bez pomoći teško nositi svoje brojne cvjetove. Stoga ih je, u zamjenu za drvo u prirodnom okružju, dobro kvačicom za kosu ili običnom vezicom pričvrstiti uz drveni štapić i to prije nego li se pupovi rascvjetaju.
izvor informacija: www.orhideje.net