Nestabilno vrijeme praćeno lokalnim pljuskovima i visokim temperaturama pogoduje razvoju infekcija fuzikladijem (Venturia inequalis) kao i širenju pepelnice (Podosphaera leucotricha). Stoga se u voćnjacima, osobito u nasadima jabuka, preporuča preventivna zaštita uporabom kontaktnih pripravaka u kombinaciji s onima na bazi sumpora, a u vinogradima primjena sistemičnih fungicida. Pri tom je potrebno paziti na temperature za vrijeme primjene sredstava za zaštitu.

Nestabilno vrijeme u voćnjaku uzrokuje infekciju koja se kod jezgričavog voća manifestira mrljavošću lista i krastavosti ploda. U takvim se uvjetima vlasnicima voćnjaka u kojima su zasađene jabuke, breskve ili nektarine preporuča zaštita nasada nekim od površinskih pripravaka.
Intenzivne nasade breskve i nektarine potrebno je preventivno zaštititi površinskim pripravcima na bazi mankozeba. Pri tom je potrebno, kod ranih sorti breskvi paziti na karencu, odnosno razdoblje štetnog djelovanja sredstva za zaštitu (koja se zadržavaju u voću) na zdravlje čovjeka.

Protiv jabukovog savijača savjetuje se primjena nekog od insekticida na bazi klorpirifos–metila, odnosno na bazi fosalona ili diazinona, a kada je zabilježena kritična populacija breskvinog savijača i moljca nasade je potrebno tretirati insekticidima. Kako bi se spriječila pojavnost fuzikladija i pepelnice dobro je tretirati preventivno nekim od površinskih pripravaka uz dodatak pripravka na bazi sumpora.

Voćnjak je potrebno pregledavati redovito kako bi se na vrijeme uočila prisutnost crvenog voćnog pauka. Kada je pregledom primijećeno više od 6 pokretnih oblika ovog štetnika po listu, voćnjak je potrebno je tretirati nekim od akaricida.

Pri izboru pripravaka prednost treba dati onim pripravcima koji su do tada najmanje puta korišteni. Preporučena sredstva za zaštitu bilja treba koristiti isključivo prema uputama proizvođača, a tretiranje se preporuča u večernjim ili ranim jutarnjim satima, kada je temperatura prihvatljivo niska kako se biljka ne bi uparila.

Kiša u vinogradu

Svakodnevne ili česte oborine s listova vinove loze ispiru primijenjene fungicide, čime je njihova učinkovitost smanjena na najmanju mjeru. Stoga je zaštitu potrebno redovito ponavljati, kada to dozvole vremenski uvjeti. Za zaštitu u razdoblju nestabilnog vremena s čestim oborinama preporuča se korištenje sistemičnih fungicida.

Za suzbijanje pepelnice preporuča se primjena fungicide iz skupine triazola kojima treba dodati močivi sumpor. Folpet je aktivna tvar u triazolima koja služi za suzbijanje plamenjače te ima stopirajuće djelovanje na razvoj ranog botritisa.

Rane sorte na dobrim položajima ulaze u fazu zatvaranja grozda, te u takvima nasadima obaviti zaštititu protiv botritisa primjenom botriticida čija je aplikacija dopuštena samo u zoni grožđa.
Kada je vinova loza u fazi rasta bobica (sredinom lipnja) vinograd treba zaštititi od plamenjače, pepelnice vinove loze i sive truleži. U vinogradima u kojima se nije provodila redovita zaštita, a učestale su izmjene oborina i sunčanih razdoblja preporuča se zaštita pripravcima sistemičnog djelovanja.

Kod izbora pripravka najbolje se odlučiti za pripravke sa djelatnom tvari koja su najmanje puta korištena tijekom vegetacije (dopušteno je korištenje iste djelatne tvari najviše do tri puta), a kako se ne bi stekla imunost na pojedini zaštitni preparat.

Zaštita ruža

Tijekom svibnja i lipnja ruže su u punom cvatu, a ocvale je cvjetove potrebno redovito uklanjati kako bi se omogućila što bolja ponovna cvatnja. Cijepljene ruže nerijetko će razviti divlje izdanke koje je potrebno ukloniti, tako što ćete izdanak odrezati uz mjesto cijepljenja. Ovo je vrijeme kada dolazi do jačih napada bolesti i štetnika, te ih je nužno na vrijeme uočiti i započeti sa suzbijanjem ekološkim pripravcima ili kemijskim sredstvima.

Uz redovito zalijevanje većom količinom vode kako bi u dovoljnoj mjeri navlažila korijen, krajem lipnja je poželjna i druga prihrana kompleksnim mineralnim gnojivima. Prihrana dušičnim gnojivima u srpnju i kolovozu nije poželjna kako bi mladi izboji stigli odrvenjeti do zime. Zalijevati treba rano ujutro ili kasnije poslijepodne kako se spriječio nastanak opeklina po listovima.

S bogatim zalijevanjem te suzbijanjem bolesti i štetnika treba nastaviti i u srpnju i kolovozu. Sorte ruža koje cvjetaju jednom godišnje potrebno je orezati kako bi potjerale nove grane. One će iduće godine nositi cvjetove. Ovogodišnje izboje ne treba dirati, a ostale višegodišnje izboje treba prikratite te ukloniti grane koje se isprepliću.

Štetnici i bolesti

Najčešći štetnik ruže je lisna uš, koja se od proljeća hrani sišući mlade izboje i pupove. Svijetlozelena uš oslabljuju ružu, a izlučivanjem medne rose pogoduje naseljavanju gljive čađavice koja umanjuje estetsku vrijednost ruže. Uspješno se suzbija prskanjem nekim od insekticida, a moguće ih se riješiti i prskanjem biljnim pripravcima poput vode u kojoj se kuhao neoljušten krumpir ili kopriva.

Toplo i vlažno vrijeme pogoduje pojačanom napadu pepelnice. Prepoznat ćete je po tome što se na cvjetnim pupovima, listovima i izbojima javljaju bijele pepeljaste nakupine koje su uzrok deformiranju listova. Oni ubrzo zakržljaju, osuše se i otpadnu, a zaraženi se izboji deformiraju. Bolesti se moguće riješiti jedino optrgavanjem zaraženih dijelova biljke koje treba spaliti, a biljku poprskati zaštitnim sredstvom (fungicidom).

Zbog prekrivenosti pepeljastom prevlakom koja se može ukloniti trljanjem, mnogi će plamenjaču zamijeniti s pepelnicom. Osim toga, kod plamenjače je lice lišća prekriveno smeđocrvenim mrljama, a naličje sivkastim prevlakama koje se trljanjem ne daju odstraniti. Preventivno može pomoći gnojidba gnojivima s većim udjelom kalija, a širenje već manifestirane bolesti moguće je spriječiti tako da se uklone zaraženi dijelovi, te da se biljku tretirati fungicidom. Zalijevanje po lišću može pridonijeti razvoju plamenjače i ostalih bolesti ruža, pa to treba izbjegavati.

Ruže koje rastu na previše suhim ili vrućim položajima mogu biti ugrožene od crvenog pauka. Napadnuta biljka zaostaju u rastu, a listovi se suše i otpadaju. Njegov se napad u početku manifestira žućkastim mrljicama na listu koje s vremenom postaju sivkasto-zelene. Listovi su kod jačeg napada obavijeni finom paučinom unutar koje se pod povećalom mogu primijetiti i žuto-crveni pauci. Uspješno se suzbijaju nekim od insekticida.

Ružin savijač uzrokuje kovrčanje listova koji zatim žute i otpadaju. Uzrok su ličinke nalik gusjenicama koje odrasli kukac odlaže u pupoljke i mlade listove. Širenje zaraze moguće je spriječiti jedino na način da se oboljele dijelove odreže i obvezno spali, a napadnutu biljku uz to treba poprskati zaštitnim sredstvom.

Narančaste mrljice na izbojima ruža i na lišću znače da je vašu je ružu vjerojatno napala hrđa. Kod jačeg napada potrebno je ruže poprskati fungicidom, dok će kod manje zaraze biti dovoljno odrezati zaražene dijelove i spaliti ih.

Savjete i preporuke zaštite bilja, redovito ažurirane i usklađene s pojavnošću bolesti i zaraza ovisno o vremenskim uvjetima, možete potražiti na stranicama Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.