Obično se smatra da je zrak u našim prostorijama čišći nego onaj na ulicama ili npr. prometnim križanjima velikih gradova. Ipak, istraživanja su pokazala da zrak u velikom broju prostorija u kojima živimo i radimo može imati i do 50 puta veću koncentraciju štetnih tvari nego onaj na ulici. Tzv. «sindrom bolesne građevine» postao je pojam za nezdravi prostor u kojem žive ljudi. Pored zagađivača koji su sastavni dio nekih građevinskih materijala, plijesni su najpoznatiji i najopasniji zagađivač.

Plijesni vole vlažnost i toplinu ...

Za rast plijesni potrebne su vlaga, toplina i hranjiva organska podloga. Ovisno o temperaturi, odlučujući faktor je sadržaj vlage u zraku. Relativna vlažnost zraka u unutarnjim prostorijama je najčešće između 40 i 60 %. Ukoliko je relativna vlažnost zraka konstantno iznad 70 %, postignuta je pretpostavka za razvoj plijesni. Kad RVZ dostigne vrijednost 80 % imamo optimalne uvjete za razvoj i rast plijesni. To je najčešće slučaj kod trajno vlažnih mjesta u kutovima zidova u kupaonicama, kuhinjama i sl.. Vrijednost RVZ raste i iznad 60 % ukoliko se prostorije ne provjetravaju, budući da u prostorijama u kojima živimo imamo dodatni unos vodene pare.
Plijesni rastu najčešće na mjestima gdje imamo nedovoljnu cirkulaciju zraka: u kutovima prostorija te iza namještaja koji je smješten uz zidove. Najproblematičnije su negrijane prostorije. U njima se stvara plijesan, unatoč pojačanom provjetravanju. Gledano kroz doba godine, najveća opasnost od napada plijesni je između listopada i ožujka.

... i hranu

U jednom prosječnom stanu plijesni imaju veliki izbor hranjivih podloga na kojima se mogu nastaniti: drvo, slama, pamuk, vuna... Na zidovima su to organski sastojci zidnih boja: modificirane celuloze, organska veziva i slično. Pri tom su jasno uočljive promjene na podlogama u obliku sivih i crnih mrlja.

Plijesni su nezdrave

Plijesni su najčešći i najrašireniji uzročnik bolest vezanih za tzv «sindrom bolesne građevine». Njihove spore izazivaju alergije i druga bolesna stanja. Ovdje najčešće ubrajamo mikoze, trovanja mikotoksinima i alergije izazvane mikoalergenima. Mikoze su bolesti izazvane direktnim kontaktom s gljivicama. One mogu prenijeti infekciju na unutarnje organe, naročito ukoliko je imunološki sustav bolesnika oslabljen. Udisanje mikotoksina iz spora plijesni može izazvati bolest koja ima simptome slične gripi. Kronično udisanje malih količina ovih otrova može oslabiti imunološki sistem i izazvati oboljenje od raka. Najčešće su alergijske reakcije izazvane udisanjem spora plijesni koje se manifestiraju kroz kožne osipe, svrbež, upale vezivnog tkiva ili alergijskom hunjavicom. Kronična oboljenja izazvana dugotrajnim izlaganjima nisu rijetka pojava.

Kako izbjeći pojavu plijesni?

• Najprije treba pronaći uzrok plijesni: Da li se prostorija dovoljno provjetrava? Da li je vlažnost zraka konstantna? Da li je toplinska izolacija građevine ispravno izvedena? Da li je vanjski zid oštećen? Često je potrebno potražiti savjet stručnjaka.
• Nove građevine potrebno je s početkom prve sezone grijanja što je moguće više zagrijavati i provjetravati. U njima je, naime, vlažnost zraka povišena.
• Namještaj po mogućnosti ne postavljati uz vanjske zidove. Ukoliko ovo ne možemo izbjeći, namještaj s velikim stražnjim površinama postaviti nešto dalje od zida, kako bi zrak mogao cirkulirati.
• Dobro provjetravati! Više puta dnevno, svakih tri do četiri sata, prozor nekoliko minuta širom otvoriti. Dulje provjetravanje vršiti samo ljeti, budući da zimi može dovesti do hlađenja zidova, što izaziva kondenzaciju vodene pare.
• Prostorije na sjevernoj strani kuće u zimskom razdoblju nešto jače grijati.
• Vlažne prostorije, na primjer kupaonice nakon tuširanja ili nakon vješanja rublja, odmah provjetravati.

Tretiranje zidova zaraženih plijesnima

Rast plijesni najčešće se sprječava premazivanjem površina zidova i stropova premazima koji sadrže ekološki i zdravstveno prihvatljive fungicide, koji djeluju fungicidno i fungistatično.
Da bi vaš posao uklanjanja plijesni bio što uspješniji, potrebno je slijediti sljedeće korake:

1. Sa starih podloga ukloniti sve labave dijelove i ostrugati plijesni. Podloga mora biti suha, čvrsta, čista, bez masnoće i prašine. Isto vrijedi i za fuge između pločica, na kojima se također hvataju plijesni.
2. Kistom nanijeti NEOPOL FUNGISTOP IMPREGNACIJU tako da što bolje prodre u podlogu. Njena uloga je uništiti micelije plijesni duboko u porama podloge. Pustiti da se suši cca 12 sati. U težim slučajevima, postupak možete ponoviti, tj. još jednom nanijeti impregnaciju kako bi bili sigurni da su plijesni potpuno uništene;
3. Na tako pripremljenu podlogu potrebno je krznenim valjkom nanijeti dva sloja fungicidne boje. Ovako izvršena zaštita može trajati i više godina.

NEOPOL AKRILOCID je fungicidna boja za zaštitu zidova i stropova u prostorijama u kojima postoji pojačana kondenzacija vlage, kao što su kuhinje, kupaonice, ostave, podrumi i sl..
Treba napomenuti da je ovaj premaz ispitan kod mjerodavnih institucija koje su utvrdile da su boje potpuno neotrovne za ljude i životinje.