Vrijeme kada se očekuje izbivanje vlasnika iz njihovih domova, a to je prije svega sezona godišnjih odmora, ali i blagdani poput Božića, kada se velik broj između 97% deklariranih katolika u Hrvatskoj poći na Polnoćku te blagdana Svih svetih, kada će svatko barem na sat vremena otići na groblje, ali i novogodišnje noći, koju mnogi namjeravaju provesti na proslavama kod prijatelja, rođaka ili na otvorenom, vrijeme je kada se i razbojnici pripremaju za noćni obilazak tuđih domova.

Očekujući da će mnogi i narednih dana napustiti svoje domove, pa makar i samo na nekoliko sati, provalnici će sigurno motriti stambene objekte, posebno one u elitnijim naseljima, pratiti kretanje i vrijeme odlaska stanara te odabrati najpovoljnije vrijeme za akciju!

Više sigurnosti i odlučnosti sigurno će imati u slučaju kada se susjedne kuće ne nalaze u neposrednoj blizini, kada su ograđene visokim živicama i ogradama ili su povučene od ceste, pa je time i opasnost od slučajnih prolaznika i znatiželjnih susjeda manja. U novogodišnjoj noći, posebno oko ponoći, kada se vlasnik sigurno neće vraćati u svoj dom, na ruku im ide i glasna pucnjava, zbog koje udarac o vrata ili razbijanje prozorskog stakla neće izazvati veću pažnju susjeda niti u stambenim zgradama. U većoj su opasnosti, naravno, stanovi u razini zemlje i na prvoj etaži, posebno ako postoji mogućnost pristupa preko balkona ili lođe. 

Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin. Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavanja stila i navika kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.


Tako ćete na stranicama MUP-a naići na sljedeće savjete i preporuke:

• Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.

• Kada izlazite iz doma, pa makar i nakratko u blagdanskom razdoblju i vremenu sveopćeg slavlja (novogodišnja noć), ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

• Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu.

• Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (glasno slušanje glazbe, uključen mikser, usisavač ili sušilo za kosu …) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum, vrt …). Nemojte u neposrednoj blizini kuće ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.

• Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.

• Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca … Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede ili policiju …

• U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte «špijunkom» kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama.

• Ne pričajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti «na sva zvona» da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu. Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 92 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom. Građani su u takvim situacijama upućeni i jedni na druge. U želji da preveniraju provalne krađe u domove policija je pokrenula akciju poticanja susjedskog nadzora pod nazivom «DOBAR SUSJED – SIGURAN STAN». Ovu poruku ni vi ne zaboravite!

Spremate li se za proslavu Nove godine izvan svog doma, ili vaši susjedi ne idu na Polnoćku, obavijestite ih o vašem izbivanju iz doma, kako bi neobičnim zvukovima ili osobama koje se kreću u blizini vaše kuće ili zgrade posvetili više pažnje.

Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima. Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite
jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji.
Susjedski nadzor se odnosi prvenstveno na provale u stanove, šupe i garaže, na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s ciljem raznih prijevara građana.
Cilj susjedskog nadzora nije samo «motrenje i obavješćivanje» nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema. Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu i na imovinu drugih, očekujući isto i od svojih susjeda, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu. Tako se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljšavaju. Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji), kada neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć drugom čovjeku ili grupi. U susjedstvima gdje ljudi rade, djeca se igraju u svojim dvorištima ili šeću psa, osjeća se njihovo prisustvo, a takva su područja manje interesantna za bilo koju vrstu kriminala.

• Korišteni podaci sa stranice www.mup.hr